HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Analiza tržišta rada Srpske pokazala apsurdnu situaciju ponude i potražnje

Naime, Zavod za zapošljavanje RS objavio je dokument pod nazivom „Tržište rada u RS u 2023. godini” u kojem je navedeno da je na kraju decembra prošle godine na evidenciji biroa bilo  58.790 ljudi, što je za 8,6 odsto manje nego godinu ranije. 

Najveće učešće u strukturi nezaposlenosti imala su lica sa trećim stepenom stručne spreme, kojih je bilo 32,3 odsto. Na drugom mjestu su nezaposleni sa srednjom stručnom spremom i to 32,1 odsto, nekvalifikovanih je bilo 20,3 odsto, a onih sa VSS  11,3 odsto.

- U trećem stepenu obrazovanja najviše je bilo prodavaca i to 3.101, bravara 1.712, automehaničara 1.316, kuvara 1.054, metalostrugara 980, konobara 970, vozača teretnih vozila 953, konfekcionara 954, te 513 stolara  - podaci su  Zavoda za prošlu godinu. 

Kao glavne izazove na tržištu rada identifikovali su dugoročnu strukturu nezaposlenosti, posebno među mladima, i visoku stopu neaktivnosti među ženama i ugroženim grupama, kao i nedostatak radne snage sa odgovarajućim kvalifikacijama i vještinama.  Analiza starosne strukture nezaposlenih pokazuje visok udio starijih od 50 godina, ali i visok procenat nezaposlenih mladih do 30 godina i to 19 odsto.

U Zavodu dodaju da su građevinari najtraženija profesija, ali da je 88 odsto  slobodnih radnih mjesta ostalo nepopunjeno. 
- Teški uslovi rada i male plate otežavajuća su okolnost, a građevinski radnici koji su prijavljeni kao nezaposleni teško prihvataju takve poslove - navedeno je u dokumentu. 

Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS „Horeka” Goran Kurtinović kaže za „Glas” da mu nije jasno otkud na birou više od 2.000 nezaposlenih kuvara i konobara kad praktično svaki drugi lokal traga za radnicima tih obrazovnih profila. 

- Smatram da su ti ljudi samo fiktivno na birou. Svi koji odu na sezonski rad u Hrvatsku ili Crnu Goru ovdje ostaju na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kako bi njihove porodice mogle imati zdravstveno osiguranje. Ima i onih koji rade na crno, ali to su minimalne, zanemarljive brojke, bar kada je u pitanju ugostiteljstvo - pojasnio je Kurtinović. 

Nadalje navodi da pojedini radnici žele isključivo povremeni angažman, odnosno da konobarišu na svadbama, krštenjima i sličnim veseljima.  

- Oni ne žele da rade svaki dan, nisu nam na raspolaganju, a prijavljeni su na birou. Bilo je situacija da su kolege preko Zavoda pokušavale doći do radnika, a kandidati su ih molili da Zavodu saopšte kako ne ispunjavaju tražene kriterijume jer u suštini neće da rade -  dodao je Kurtinović.

I predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Srpske Nikola Grbić smatra da su zvanični brojevi apsurdni, navodeći da sumnja da na birou ima vozača koji ne mogu doći do posla.

- To je praktično nemoguće jer je potražnja za profesionalnim vozačima ogromna. Više puta sam lično putem medija i društvenih mreža tragao za vozačima, ali se niko nije javio. Sarađujemo i sa Zavodom, tražimo od njih ljude, ali vozača prosto nema. Ti koji su na evidenciji nezaposlenih ili rade na crno ili su otišli u inostranstvo, a neko od rođaka i prijatelja ih prijavljuje redovno na biro - kazao je Grbić za „Glas”.

Sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za „Glas” da građevinske firme u skladu sa potrebama redovno od Zavoda potražuju radnu snagu.

- U razgovoru sa kandidatima koje obezbijedi biro firme obično budu odbijene jer taj kadar nije zainteresovan za rad. Smatram da one koji su zdravi i radno sposobni treba brisati sa evidencije biroa na godinu, dvije ako odbiju zaposlenje u struci. Privreda plaća osiguranje na nezaposlenost, što i treba, ali nema svrhe da se određenim ljudima deset godina plaća zdravstvo, a oni neće da rade i to u svojoj struci - kazao je Petrović. 

V.d. direktora Zavoda za zapošljavanje RS Damjan Škipina rekao je za „Glas” da radnik prema zakonu ne može biti prijavljen na biro i istovremeno kod poslodavca u drugoj zemlji, ali da Zavod nema mogućnost provjere.

- Nemamo na tom nivou saradnju sa Hrvatskom, Crnom Gorom, zemljama gdje naši ljudi odlaze na sezonske poslove. Ne možemo znati kada oni prijave radnika pa da ga mi brišemo sa evidencije. Brišemo ih samo u slučaju ako se ne javljaju redovno na biro - pojasnio je Škipina.

Iskazane potrebe

U Zavodu za zapošljavanje navode da su u 2023. godini s ciljem obezbjeđivanja radnika stigle 8.742 prijave poslodavaca koji su iskazali potrebu za 13.946 radnika. 

- Najtraženija zanimanja iskazana u potrebama poslodavaca su bili pedagozi, zatim građevinari, finansijski radnici i ekonomisti, trgovci i ugostiteljski radnici. Na osnovu kriterijuma i uslova koje su postavili poslodavci izvršena je preliminarna selekcija kandidata, nakon čega su upućeni poslodavcima na razgovor. Ukupno je realizovano 6.600 prijava, dok su poslodavci odustali od 636 zahtjeva jer nije bilo prijava na konkurs - navedeno je  u dokumentu.